NUŽNI NASLEDNICI I NUŽNI DEO
Nužni naslednici imaju pravo da zahtevaju određeni deo zaostavštine (nužni deo) i protivno volji ostavioca, čak iako je on taj deo zaostavštine poklonio ili ostavio testamentom nekom drugom licu.
Pošto je nužno nasleđivanje i nužni deo jedna široka materija, ovaj tekst je podeljen u nekoliko celina u skladu sa onim što je klijentima najbitnije:
- Ko sve spada u krug nužnih naslednika
- Veličina nužnog dela
- Povreda nužnog dela
- Nužni deo i ugovor o dozivotnom izdržavanju
- Nužni deo kod ugovora o poklonu
- Isključenje iz prava na nužni deo
KO SVE SPADA U KRUG NUŽNIH NASLEDNIKA
Zakon o nasleđivanju predviđa da su nužni naslednici: ostaviočevi potomci, usvojenici i njihovi potomci, bračni drug i roditelji, i to bezuslovno.
Ostaviočeva braća i sestre, dedovi i babe (i ostali preci) i usvojilac, mogu da budu nužni naslednici samo ako su trajno nesposobni za privređivanje, a nemaju nužnih sredstava za život.
U prvom nužnom naslednom redu spadaju ostaviočeva deca i ostali potomci, usvojenici i njihovi potomci i ostaviočev bračni drug.
Drugi nužni nasledni red čine ostavičevi roditelji, ostaviočeva braća i sestre (ne i njihovi potomci) i ostaviočev usvojilac. Nužni naslednici iz drugog reda mogu da zahtevaju svoj nužni deo samo ako ne postoje nužni naslednici iz prvog reda i nisu sposobni za rad, a nemaju nužnih sredstava za život.
Treći nužni nasledni red čine ostaviočevi dede i babe i ostali preci, pod uslovom da ne postoji niko od nužnih naslednika prvog i drugog reda, kao i da nisu sposobni za rad, a nemaju nužnih sredstava za život.
VELIČINA NUŽNOG DELA
Da bi se odredio nužni deo, potrebno je da se prvo izračuna zakonski deo nužnog naslednika i taj deo predstavlja osnovicu za izračunavanje nužnog dela.
Nužni naslednici prvog reda imaju pravo na 1/2 zakonskog dela, a ostali nužni naslednici na 1/3 zakonskog dela.
Evo kako to izgleda na primeru:
Ostavilac je preminuo. Iza njega su ostali troje dece i supruga. Zakonski nasledni deo koji pripada naslednicima je svakome po 1/4 ostaviočeve imovine. Svi oni su nužni naslednici prvog reda. Međutim, ostavilac je svu imovinu poklonio ili testamentom ostavio jednom detetu.
Koliko iznosi nužni deo ostale dvoje dece i supruge?
Pošto su oni nužni naslednici prvog reda, njima pripada po 1/2 zakonskog naslednog dela. U ovom slučaju to iznosi 1/2 od 1/4, što znači 1/8. Svaki od ovo troje nužnih naslednika može da zahteva 1/8 nužnog naslednog dela (kao novčani deo ili kao udeo u svojini na stvarima).
Nužni naslednici svoje pravo mogu da ostvare sporazumno ili podnošenjem tužbe sudu.
POVREDA NUŽNOG DELA
Da bi povreda prava naslednika na nužni deo bila utvrđena neophodno je da se pre svega utvrdi vrednost ostaviočeve zaostavštine na osnovu koje se i izračunava nužni deo naslednika.
Vrednost ostaviočeve zaostavštine čini celokupna imovina koju je ostavilac imao u trenutku smrti zajedno sa njegovim potraživanjima.
Tako dobijenoj vrednosti dodaje se vrednost poklona koje je ostavilac učinio nekom od zakonskih naslednika, takođe dodaje se i vrednost poklona koje je ostavilac učinio u poslednjoj godini svog života onima koji nisu zakonski naslednici.
Sve to zbirno čini vrednost zaostavštine.
U odnosu na tako utvrđenu vrednost zaostavštine upoređuje se visina dela koji je nasledniku pripao i visina nužnog dela koji bi trebalo da mu pripadne. Nužni naslednik treba da bude namiren do visine nužnog dela.
Ako je deo nužnog naslednika manji od onoga što je trebalo da mu pripadne, onda je njegov nužni deo povređen.
Nužni naslednik tada može tužbom da traži smanjenje testamentarnih raspolaganja i povraćaja poklona radni namirenja nužnog dela.
Ako je nužni deo povređen zaveštanjem, nužni naslednik može da zahteva svoj nužni deo u roku od tri godine od dana proglašenja zaveštanja.
Ako je nužni deo povređen i poklonima, nužni naslednik može da zahteva svoj nužni deo u roku od tri godine od smrti ostaviočeve.
NUŽNI DEO I UGOVOR O DOŽIVOTNOM IZDRŽAVANJU
Ako je ostavilac za života sa nekim licem zaključio ugovor o doživotnom izdržavanju, nužni naslednici nemaju pravo da se namiruju iz imovine koja je predmet ugovora o doživotnom izdržavanju.
Davalac izdržavanja je apsolutno siguran, i niko ne može da zahteva imovinu koju je on stekao na osnovu ugovora o doživotnom izdržavanju.
Ugovor o doživotnom izdržavanju je teretni ugovor i njegovo zaključenje ne može da se smatra povredom nužnog naslednog dela, odnosno ta imovina ne ulazi u obračun vrednosti ostaviočeve imovine.
NUŽNI DEO KOD UGOVORA O POKLONU
Kada je nužni nasledni deo povređen poklonima, tada su poklonoprimci dužnici nužnom nasledniku.
Poklonoprimci postaju dužnici obrnuto redu kojim su poklonu učinjeni, odnosno prvo se vraća poklon koji je najkasnije dat, pa ako to i dalje nije dovoljno da se namire nužni naslednici onaj koji je dat pre toga i tako dalje.
Ugovor o poklonu ne ostavlja apsolutnu sigurnost uživanja u imovini poklonoprimca ako je povređen nužni nasledni deo nekog naslednika.
ISKLJUČENJE IZ PRAVA NA NUŽNI DEO
Zaveštalac može isključiti iz nasleđa nužnog naslednika koji se povredom neke zakonske ili moralne obaveze teže ogrešio o njega. Na primer: ako se uvredljivo ili grubo odnosio prema zaveštaocu, ako je učinio krivično delo prema zaveštaocu, njegovom detetu, bračnom drugu ili roditelju ili ako se odao neradu i nepoštenom životu.
Isključenje mora biti učinjeno u obliku potrebnom za zaveštanje, a isključeni gubi nasleđe u meri u kojoj je isključen.
Takođe, ako je potomak koji ima pravo na nužni deo prezadužen ili je rasipnik, zaveštalac ga može u celini ili delimično lišiti nužnog dela u korist potomaka lišenog. Lišenje mora biti učinjeno u obliku potrebnom za zaveštanje.