logo-ninoslav-krstic-header

Ugovor o doživotnom izdržavanju

Ugovor o doživotnom izdržavanju

UGOVOR O DOŽIVOTNOM IZDRŽAVANJU

 

Ugovor o doživotnom izdržavanju je najsigurniji način da ostavilac svu ili veći deo imovine ostavi samo jednom od više mogućih naslednika. Tada ostali nužni naslednici ne mogu da potražuju ništa od onoga što je davalac izdržavanja dobio ugovorom o doživotnom izdržavanju.

Ovaj tekst je podeljen u nekoliko delova:

  1. Šta je ugovor o doživotnom izdržavanju
  2. Između koga može da se zaključi ugovor o doživotnom izdržavanju
  3. Šta sve može da bude predmet ugovora o doživotnom izdržavanju
  4. Kako se zaključuje ugovor o doživotnom izdržavanju
  5. Oborivost ugovora o doživotnom izdržavanju
  6. Nužni deo i ugovor o doživotnom izdržavanju

 

UOPŠTENO O UGOVORU

Ugovor o doživotnom izdržavanju je ugovor između dva lica – primaoca i davaoca izdržavanja. Primalac izdržavanja se obavezuje da se nakon njegove smrti, određene stvari ili prava (npr. nekretnine…) prenesu na davaoca izdržavanja.

Davalac izdržavanja se obavezuje da će, kao naknadu za te stvari ili prava, da izdržava i brine o primaocu izdržavanja do kraja njegovog života (npr. vodi u bolnicu, održava kuću, priprema hranu…).

IZMEĐU KOGA MOŽE DA SE ZAKLJUČI UGOVOR O DOŽIVOTNOM IZDRŽAVANJU

Zakon o nasleđivanju predviđa jedno jedino ograničenje za zaključenje ugovora o doživotnom izdržavanju. Ograničenje se odnosi na fizička ili pravna lica koje se u okviru svog zanimanja, odnosno delatnosti staraju o primaocu izdržavanja (medicinsko osoblje, bolnice, različite agencije i slično). Ta lica ne mogu da zaključi ugovor o doživotnom izdržavanju, ako prethodno nisu dobila saglasnost nadležnog organa starateljstva.

Što se tiče ostalih lica, ne postoje ograničenja ko mogu da budu ugovorne strane kod ugovora o doživotnom izdržavanju.

Shodno tome, svako potpuno poslovno sposobno lice (starije od 18 godina), može da bude ugovorna strana kod ugovora o doživotnom izdržavanju.

U slučaju smrti primaoca izdržavanja, ugovor se smatra ispunjenim i stvari ili prava koja su označena u ugovoru prelaze u vlasništvo davaoca izdržavanja.

U slučaju smrti davaoca izdržavanja pre primaoca izdržavanja, obaveze davaoca prelaze na njegovog bračnog druga i potomke koji su pozvani na nasleđe, ako pristanu.

Ako oni ne pristanu na produženje ugovora o doživotnom izdržavanju, ugovor se raskida a oni ne mogu zahtevati naknadu za ranije dato izdržavanje.

Ugovor o doživotnom izdržavanju može da bude zaključen između više lica.

Kada je doživotno izdržavanje ugovoreno za dvoje ili više lica, svako od njih ima zasebno pravo na određena davanja i činjenja.

Takođe, ugovor može da se zaključi u korist trećeg lica – npr. ugovarač daje svoj stan primaocu izdržavanja, a primalac je dužan da izdržava treće lice koje je odredio ugovarač.

ŠTA SVE MOŽE DA BUDE PREDMET UGOVORA

Kao predmet ugovora o doživotnom izdžavanju najčešće se javljaju nepokretnosti (stan, kuća, plac…).

Takođe, predmet ugovora može da bude automobil, novčana sredstva na računu u banci, vredne stvari kao što su nakit, zlato i drugo.

Primalac izdržavanja ugovorom može obuhvatiti samo stvari ili prava koja postoje u trenutku zaključenja ugovora.

KAKO SE ZAKLJUČUJE UGOVOR O DOŽIVOTNOM IZDRŽAVANJU

Ugovor o doživotnom izdržavanju nakon sastavljanja mora da se overi pred javnim beležnikom (notarom).

Ugovor o doživotnom izdržavanju koji nije overen pred javnim beležnikom nije punovažan i ne proizvodi pravno dejstvo.

Taksa na ugovor o doživotnom izdržavanju koju naplaćuje javni beležnik zavisi od visine vrednosti stvari koje su označene u ugovoru.

OBORIVOST I RASKID UGOVORA O DOŽIVOTNOM IZDRŽAVANJU

NIŠTAVOST UGOVORA

Ništav je ugovor u kome je davalac izdržavanja fizičko ili pravno lice koje se u okviru svog zanimanja, odnosno delatnosti i stara o primaocu izdržavanja (medicinsko osoblje, bolnice, različite agencije i slično), ako prethodno za ugovor nije dobijena saglasnost nadležnog organa starateljstva.

Ugovor o doživotnom izdržavanju se u praksi veoma retko poništava.

Jedini mogući način za poništenje je da na zahtev zakonskih naslednika primaoca izdržavanja, sud utvrdi da zbog bolesti ili starosti primaoca izdržavanja ugovor nije predstavljao nikakvu neizvesnost za davaoca izdržavanja.

To je na primer situacija kada nakon zaključenja ugovora primalac izdržavanja premine posle par meseci, a zbog bolesti primaoca je davaocu izdržavanja bilo poznato da će primalac uskoro da premine.

Zakonski naslednici mogu poništaj ugovora zahtevati u roku od jedne godine od dana saznanja za ugovor, a najkasnije u roku od tri godine od dana smrti primaočeve.

Rok od jedne godine ne može početi da teče pre smrti primaočeve.

RASKID UGOVORA

Ako se međusobni odnosi ugovornika iz bilo kog uzroka toliko poremete da postanu nepodnošljivi, svako od njih može zahtevati da sud raskine ugovor. Ova situacija se odnosi na svađe, neslaganja i ostalo, tako da odnosi među ugornim stranama moraju da postanu nepodnošljivi.

Kad sud izrekne raskid, primalac izdržavanja je dužan dati naknadu davaocu izdržavanja za primljena davanja i usluge.

Ako je do raskida došlo zbog krivice jedne strane, druga strana ima pravo na pravičnu naknadu.

Kada se posle zaključenja ugovora okolnosti toliko promene da njegovo ispunjenje postane znatno otežano, sud može, na zahtev jedne ili druge ugovornice, njihove odnose iznova urediti ili raskinuti.

Ova situacija se odnosi na primer na bolest davaoca izdržavanja, tako da postane isuviše teško da davalac brine o primaocu izdržavanja.

Sud može pravo primaoca izdržavanja preinačiti u doživotnu rentu ako se saglase ugovornice.

NUŽNI DEO I UGOVOR O DOŽIVOTNOM IZDRŽAVANJU

Ako je ostavilac za života sa nekim licem zaključio ugovor o doživotnom izdržavanju, nužni naslednici nemaju pravo da se namiruju iz imovine koja je predmet ugovora o doživotnom izdržavanju.

Davalac izdržavanja je apsolutno siguran, i niko ne može da zahteva imovinu koju je on stekao na osnovu ugovora o doživotnom izdržavanju.

Ugovor o doživotnom izdržavanju je teretni ugovor i njegovo zaključenje ne može da se smatra povredom nužnog naslednog dela, odnosno ta imovina ne ulazi u obračun vrednosti ostaviočeve imovine.

Facebook
LinkedIn
Twitter