Posle smrti bliskog lica, mnogi naslednici se prvi put susreću sa dva pojma koja zvuče slično, a pravno su potpuno različita: nedostojnost (kada zakon uskraćuje nasleđe) i odricanje od nasleđa (kada se naslednik svojom voljom odriče). Razlika je važna jer od nje zavisi sudbina udela vaše dece, odgovornost za dugove ostavioca i, na kraju, ko će upisati kuću, stan ili parcelu u katastar nepokretnosti. U ovom tekstu objašnjavamo oba pojma jezikom koji nije pravnički, prema Zakonu o nasleđivanju Republike Srbije.
Šta je nedostojnost za nasleđivanje?
Nedostojnost znači da zakon određenom licu oduzima pravo da nasledi, i po zakonu i po testamentu. Prema članu 4. Zakona o nasleđivanju, nedostojan je ko je:
- namerno ubio ostavioca ili pokušao da ga ubije;
- prinudom, pretnjom ili prevarom naterao ostavioca da sačini ili opozove testament (ili neku njegovu odredbu), odnosno ga u tome sprečio;
- uništio, sakrio ili falsifikovao testament kako bi osujetio poslednju volju ostavioca;
- teško povredio zakonsku obavezu izdržavanja ostavioca ili mu uskratio neophodnu pomoć.
Ova lista je zatvorena: nedostojnost ne postoji zato što se porodica posvađala, zato što se neko dugo nije javljao ili zato što je neko „loše postupao“ u opštem smislu. Zakon traži konkretne, utvrđene činjenice. Zbog toga su sporovi oko nedostojnosti retki, ali kada nastanu, ozbiljni su i zavise od dokaza (svedoci, lekarska i druga dokumentacija, presude).
Može li ostavilac da oprosti?
Da. Prema članu 5. Zakona, ostavilac može da oprosti nedostojnost, ali oproštaj mora biti dat u formi koja je zakonom propisana za testament. Običan razgovor ili poruka nisu dovoljni. Ako je ostavilac nekom ipak ostavio nasleđe testamentom sačinjenim posle događaja zbog kojeg bi lice bilo nedostojno, pitanje da li to predstavlja oproštaj zavisi od sadržaja testamenta i okolnosti.
Šta nedostojnost znači za decu nedostojnog naslednika?
Nedostojnost je lična. Prema članu 6. Zakona, ona ne pogađa potomke nedostojnog lica: oni nasleđuju kao da je nedostojni umro pre ostavioca. Udeo se, dakle, ne mora izgubiti za celu porodicu, već može preći na njegovu decu.
Šta je odricanje od nasleđa?
Odricanje od nasleđa je izjava naslednika da ne želi da nasledi. Za razliku od nedostojnosti, ovde odlučujete vi. Prema članu 213. Zakona, odricanje se daje izjavom pred sudom (u praksi i pred javnim beležnikom kome je sud poverio ostavinski postupak) i može se dati najkasnije do završetka ostavinskog postupka pred prvostepenim organom (sud ili javni beležnik). Daje se samo u svoje ime, a lice koje se odrekne smatra se kao da nikada nije bilo naslednik.
Pravila koja se često previđaju (čl. 214–218):
- odricanje ne može biti delimično, ni pod uslovom ili rokom — ne možete se odreći „samo kuće“ ili „dok ne vidim dugove“;
- neopozivo je – može se pobijati samo zbog prinude, pretnje, prevare ili zablude;
- ko je nasleđe već prihvatio, izričito ili prećutno (na primer, raspolaganjem stvarima iz zaostavštine), više se ne može odreći (može ga eventualno kasnije pokloniti ili na drugi način ustupiti);
- odricanje od nasleđa lica koje je još živo ne proizvodi dejstvo, jer nasleđe tada još nije otvoreno.
Odricanje „u korist“ brata ili sestre nije obično odricanje
Mnogi se „odriču u korist“ nekog od naslednika, najčešće brata, sestre ili majke. Zakon takvu izjavu ne tretira kao obično odricanje: ona se smatra prihvatanjem nasleđa i prenosom svog udela, odnosno poklonom (čl. 216 i 50). To može imati drugačije posledice, na primer pri računanju poklona i nužnog dela i pri oporezivanju. Zato je važno unapred znati šta želite da postignete i koju izjavu dajete.
Šta ako se ne izjasnite?
Ako se naslednik ne odrekne do završetka prvostepenog ostavinskog postupka, smatra se da je nasleđe prihvatio (član 219). Rok za „razmišljanje“ je, dakle, trajanje ostavinskog postupka. Zato je važno da pre ostavinske rasprave proverite kakvu imovinu, ali i kakve obaveze, ostavilac ostavlja: stanje u katastru nepokretnosti, račune u bankama, kredite i druga dugovanja.
Šta sa decom onoga ko se odrekne nasleđa?
Ako se odrekne dete ostavioca, njegov udeo po pravilu prelazi na njegovu decu (ostaviočeve unuke). Član 10. Zakona o nasleđivanju kaže da, ako ostaviočevo dete „ne može ili neće“ da nasledi, njegov deo na jednake delove nasleđuju njegova deca. Isto pravilo ide i niz liniju. Zato odricanje nekad ne rešava problem koji ste želeli da rešite – udeo ne nestaje, već se „spušta“ na sledeću generaciju.
Odricanje i dugovi ostavioca
Naslednik koji se odrekao nasleđa ne odgovara za ostaviočeve dugove (član 223). Naslednik koji je nasleđe prihvatio odgovara za dugove u granicama vrednosti nasleđene imovine. Poverioci ostavioca mogu u roku od tri meseca od otvaranja nasleđa tražiti razdvajanje zaostavštine od imovine naslednika (čl. 225).
Odricanje i nužni deo
Odricanje utiče i na računanje poklona i na nužni deo. Primalac poklona koji se odrekne nasleđa zadržava poklon samo u meri u kojoj se time ne vređa nužni deo drugih naslednika (čl. 70). Više o tome u tekstu o nužnim naslednicima. Rokovi za zaštitu nužnog dela su po pravilu tri godine (čl. 58–59), pa sa odlukom ne treba odugovlačiti.
Kako teče ostavinski postupak u Smederevu?
Ostavinski postupak vodi Osnovni sud u Smederevu, koji ga može poveriti javnom beležniku. U Smederevu postupaju dva javna beležnika. Celokupan postupak ostavioca obično traje oko 2–4 meseca od dana pokretanja (dostavljanje izvoda iz matične knjige umrlih sudu), ali zavisi od složenosti imovine i broja naslednika. Postupak se po pravilu pokreće kada matičar dostavi izvod iz matične knjige umrlih, a ako se to ne desi, zainteresovano lice može da predloži pokretanje postupka samo ili preko advokata.
Najčešća pitanja (FAQ)
Do kada se mogu odreći nasleđa? Do završetka ostavinskog postupka pred prvostepenim organom.
Može li se odricanje povući? Ne. Odricanje je neopozivo, osim zbog prinude, pretnje, prevare ili zablude.
Da li odricanjem „pomažem“ bratu? Ako se odričete „u korist“ brata, zakon to smatra prihvatanjem i poklonom. Običnim odricanjem udeo prelazi na druge naslednike, odnosno na vaše potomke, prema pravilima o pravu predstavljanja.
Potrebna vam je pravna pomoć?
Ako vam je potrebno da procenite da li da se odreknete nasleđa, da zastupate svoje interese u ostavinskom postupku ili da proverite imovinu koju nasleđujete, možete nas kontaktirati putem stranice Kontakt, na telefon 069/2303-956, na e-adresu ninoslav@advokatsd.rs ili lično na adresi Kralja Petra Prvog br. 2, Smederevo.
Više o ovoj oblasti: advokat za ostavinski postupak u Smederevu.
Opšte informacije, ne zamenjuju pravni savet u konkretnom slučaju.
